OPĆE INFORMACIJE
Hvar je jedan od najljepših otoka na Mediteranu, njegovi obronci prekriveni su borovom šumom, vinogradima, nasadima maslina, voća i povrća i poljima lavande. Klima na otoku je karakterizirana blagim zimama i toplim ljetima s 2718 sunčanih sati godišnje, stoga nimalo ne iznenađuje činjenica da je otok Hvar najsunčaniji otok u Hrvatskoj.
KRATKA POVIJEST
Hvar je smješten u središtu Mediteranski pomorskih puteva, što je postavilo ovaj otok kao iznimno važnu bazu za upravljanje trgovinom na Mediteranu. Duboke i mirne uvale na otoku omogućavale su pristajanje i vezu s kopnom još od davnog prahistorijskog doba. Otok je prvotno bio naseljen neolitičkim stanovništvom čija je karakteristična keramika započela hvarsku kulturu koju kasnije nastavlja ilirsko stanovništvo. U srednjovjekovnom razdoblju grad Hvar se uzdigao kao važna pomorska baza za Venecijsko kraljevstvo.
Prosperitet je donio kulturu i umjetnost na ove prostore, izgradilo se jedno od prvih pučkih kazališta u Europi, palače tadašnjih plemića i mnoge druge javne zgrade. Nakon kratkog razdoblja pod Napoleonovom vlasti, otok Hvar je postao dio Austrijskog kraljevstva, razdoblje koje je donijelo mir i prosperitet.
2018. godine Hvar je proslavio 150 godina organiziranog turizma s fokusom na prirodne znamenitosti i kulturno povijenu baštinu koji su imali ključnu ulogu u razvoju turizma na otoku od 1868 kada je osnovano Higijensko društvo. To je potaknulo razvoj turizma te pretvorilo Hvar u svjetsko poznatu destinaciju.
HVAR - JEDINI OTOK S ČAK 6 UNESCO ZAŠTIĆENIH ZNAMENITOSTI
![]()
1. STAROGRADSKO POLJE
Također poznato kao Ager. Ovo jedinstveno polje ostalo je netaknuto od 384 pr.Kr. kada je područje bilo naseljeno s drevnim Grcima. Krajolik se sastoji od kamenih zidova i trimova mali kamenih skloništa koji svjedoče o drevnoj katastarskoj podjeli zemljišta koje je ostalo nepromijenjeno više od 24 stoljeća.
![]()
2. PROCESIJA ZA KRIŽEN
Jedinstvena procesija križnog puta povezuje lokalno stanovništvo u duboku duhovnu vezu koja datira još od 16 stoljeća. Odvija se u noći Velikog četvrtka gdje hodočasnici prolaze kroz mjesta Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbovska. Svaka od tih 6 grupa kreče u procesiju iz svoje matične crkve krećući se u smjeru kazaljake na satu kako se ne bi susrela s ostalim hodočasnicima iz ostalih susjednih mjesta. Grupu predvodi križonoša koji nosi Križ, iza njega je njegova pratnja koja je obučena u bijele tunike te ostali hodočasnici.
![]()
3. BENEDIKTINSKA ČIPKA OD AGAVE
Čipku od agave izrađuju benediktinske redovnice iz grada Hvara. Redovnice izvlače takne bijele niti iz jezgre lista agave te ih pletu u različitim uzorcima na pozadini od kartona. Čipka koja nastane je simbol grada Hvara.
![]()
4. MEDITERANSKA PREHRANA
Tradicija zdravog života i gastronomije na otoku datira od davnina. To nije nikakvo iznenađenje s obzirom na svježu ribu, jela od ribe, domaće voće i povrće kao i vino nastalo od grožđa okupanog suncem; sve to igra važnu ulogu u dalmatinskoj prehrani.
![]()
5. KLAPSKO PJEVANJE
Pjevanje u višeglasju je izraz kulturnog identiteta Dalmacije u cjelini tako i otoka Hvara kao dijela Dalmacije. Glavni pjevač u grupi je prvi tenor kojeg prate glasovi ostalih tenora baritona i bas. Tijekom nastupa stoje jedan do drugoga u obliku polukruga.
![]()
6. SUHOZID
Umijeće gradnje kamenih zidova uglavnom se koristilo za odijeljivanje parcela zemljišta. Jedinstvenost izgradnje kamenih zidova je u tome što se kamen polaže jedan na drugoga bez ikakvog vezivnog materijala osim u nekim slučajevima zemlje. Domicilno stanovništvo kamene zidove nazivaju suhozidima.